Sastav i fizičke i hemijske osobine vode

Voda se u prirodi nalazi u tri agregatna stanja: čvrstom (led, snijeg, inje, slana), tečnom (potoci, rijeke, jezera, mora, podzemna voda) i gasovitom (vodena para, oblaci i magla).
Važna osobina vode je da se njena zapremina pri pretvaranju u led povećava za oko 10% njene prvobitne zapremine. Pri tom se razvija ogromna sila, koja može izazvati silna razaranja. Zbog toga prskaju cijevi i sudovi u kojima se voda smrzava, a zbog ove pojave dolazi i do raspadanja kamenih i drugih konstrukcija ako nisu zaštićene od prodiranja vode u njih.

Važna osobina vode je njena sposobnost da rastvara razne materije U čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju, primajući pri tom i noseći sa sobom izvjesna svojstva rastvorenih materija. Prisustvo nekih od tih materija u vodi neophodno je potrebno za zdravlje i život ljudi. Smatra se da gušavost kod stanovništva izvjesnih krajeva dolazi otuda što u vodi za piće nema dovoljno joda. Prisustvo drugih materija je škodljivo i opasno. Voda može rastvoriti i nositi sa sobom izvjesne otrove kao što su: olovo, bakar i dr. Prisustvo nekih soli čini vodu mekom ili tvrdom, pa, prema tome, upotrebljivom ili neupotrebljivom za ovu ili onu svrhu, itd.

U prirodi voda stalno kruži. Sa površine zemlje, iz rijeka, jezera i mora voda isparava, skuplja se u vidu oblaka, i pada opet na zemlju kao kiša ili snijeg. Jedan dio ove vode ponovo odmah ispari, drugi dio prodire u zemlju i postaje podzemna voda, koja na razne načine ponovo izlazi na površinu, a treći dio se sliva po površini u potoke, reke, jezera i mora, odakle isparavanjem počinje ponovno kruženje.

Prema raznim fazama ovoga kruženja, vodu djelimo na atmosfersku, podzemnu i površinsku vodu.

Kvalitet vode

Zahtjevi koji se postavljaju u pogledu kvaliteta vode različiti su i zavise od svrhe kojoj voda treba da služi.

Kakvog kvaliteta treba da bude voda za piće?

Voda za piće mora biti prijatna za piće, a higijenski ispravna, da bi se sačuvalo zdravlje ljudi i životinja. Prijatna za piće je ona voda koja je bezbojna, bistra, bez mirisa, svježeg ukusa, temperature između 7° i 12° C iznad nule. Mutna voda, sa neprijatnim zadahom i ukusom, zagađena je i izaziva odvratnost pri piću. Topla voda je bljutava i ne osvježava, a pretjerano hladna može izazvati ozbiljna oboljenja kod ljudi i stoke. Za ostale potrebe u domaćinstvu voda treba da ima iste osobine koje ima i voda za piće.

Kakva treba da je voda za industrijsku proizvodnju?

Za industrijske potrebe voda ne smije, prije svega, da bude tvrda, jer povlači nepotrebno trošenje sapuna, a u tekstilnoj proizvodnji i preradi kože i sniženje kvaliteta robe. Stepen tvrdoće vode ima naročitu važnost za parne mašine, zbog taloženja i stvaranja kamena kotlovca u kotlovima i cijevima.

Koji elementi se ispituju prilikom analize kvaliteta vode?

Mišljenje o kvalitetu neke vode i njenoj upotrebljivosti za određenu svrhu može se dati na osnovu nekoliko potpunih uzastopnih analiza vršenih u razno doba godine. Između ostalog, analiza mora da obuhvati ispitivanje sledećih elemenata: mutnoće, boje, mirisa, ukusa, sadržine gvožđa, olova, mangana, arsena, broja klica, kolititra, stepena tvrdoće itd.

Potrebna količina vode

Dovoljna količina vode mora biti obezbjeđena iz sljedećih razloga:
a) Nedovoljna količina vode dovodi do toga da ljudi ne mogu održavati ličnu čistoću i čistoću svoje okoline.
b) Nedovoljna količina vode ograničava razvitak domaćinstva i prouzrokuje, naročito u toku suša, velike izdatke u novcu i neprocjenjive gubitke u radnoj snazi i vremenu zbog odlaska na manju ili veću daljinu radi nabavke vode. Nedostatak vode pričinjava često ogromne štete i domaćim životinjama.
v) Kod vodovoda, nedovoljna količina vode smanjuje privremenim i djelimičnim ispražnjavanjem mreže pritisak u cijevima i stvara mogućnost da na oštećenim mjestima uđe u vodovodnu mrežu voda iz zemlje, u najgorem slučaju i iz kanala, i da zagadi vodu.

Snabdjevanje vodom smatra se ispravnim ako se ne spušta ispod sljedećih količina:
a) Pri snabdjevanju vodom iz bunara ili cisterne, kada je obezbeđeno 20 litara dnevno po stanovniku.
b) Pri snabdjevanju sela vodom samo preko javnih česama, kada je obezbjeđeno 50 litara dnevno po stanovniku.
v) Pri snabdjevanju sela vodovodom sa kućnim priključcima, kad. ima 80 litara dnevno po stanovniku.
g) Pri snabdjevanju naselja (do 10 000 stanovnika) vodovodom sa priključcima, kada ima 100 litara dnevno po stanovniku.
d) Pri snabdjevanju gradova (od 10 000 do 30 000 stanovnika i iznad toga) vodovodom sa priključcima, kada ima 150 do 200 litara dnevno po stanovniku.

Ovim količinama treba još dodati vodu potrebnu za privredne svrhe, odnosno za potrebe stoke i čovjeka, zatim za komunalne potrebe i, na kraju, za potrebe zanatstva, industrije i ostale naročite potrebe.

Kada se projektuju vodovodi za velika naselja i gradove, mogu se isto tako odrediti potrebne količine vode za komunalne svrhe i razne ustanove (škole, kasarne, bolnice i sanatorijume, hotele, zatvore i dr.), zatim za poljoprivredne potrebe i industrijske procese (šećerane, pivare, mlekare, klanice, kožare i razne druge industrijske grane).

SaznajLako.com