Voda je, po riječima Leonarda da Vinčija, “sila pokretač cijele prirode”. Tako je i u ljudskom organizmu, gdje je voda najzastupljenija supstanca i predstavlja medijum u skoro svim vitalnim funkcijama – u krvi, transportu hranljivih materija, održavanju tjelesne temperature, sve do izlučivanja produkata metabolizma i štetnih sastojaka mokraćom.
Dnevno je potrebno popiti 1,5 l vode, tokom ljeta i više
Kod normalne, odrasle osobe težine 70kg voda čini oko 2/3 tjelesne mase. Voda je veoma značajna za održavanje pravilnog funkcionisanja ljudskog organizma, te je potrebno prilagoditi unos u odnosu na dnevni gubitak tjelesne vode. Prosječno čovjek dnevno izgubi 2300ml vode - najviše kroz urin (oko 60%), ali i neosjetno - putem disanja, kroz kožu, znojenjem i fecesom. Toliko je, dakle, i potrebno da dnevno unesete tečnosti, 2-2.5l pri umjerenoj klimi, umjerenoj ishrani i lakšem poslu. Treba imati na umu da se oko 40% vode unosi i preko hrane (voće, povrće). To praktično znači da je potrebno da 1.2-1.5l vode bude dnevno unijeto preko tečnosti.
Gubitkom tečnosti javljaju se poremećaji metabolizma, krv počinje da se zgrušava; dovoljno je izgubiti samo 2% ukupne vode iz organizma da bi se pojavili prvi znaci umora. Istraživanja su pokazala da čak 70% odraslog stanovništva prosječno unosi manje vode nego što je potrebno organizmu. Unos vode je veoma različit i zavisi od klimatskih uslova, navika i stepena fizičke aktivnosti. Primjer za to je gubitak vode znojenjem (količina tečnosti koja se izgubi putem znoja može biti veoma promjenljiva). U prosjeku dnevno izlučimo 100ml znoja, ali na veoma toplom vremenu ili tokom teškog fizičkog rada gubitak vode znojenjem povremeno se može povećati na 1 do 2 l/čas, te je u odnosu na to potrebno prilagoditi unos.
Čak iako niste žedni, uvijek uz sebe imajte flašicu sa vodom
Logično je pretpostaviti da čovjek potrebu za vodom procjenjuje prema osjećaju žeđi. Centar za žeđ se nalazi u mozgu i on je stimulisan uslijed smanjenja količine vode i posljedičnog povećanja koncentracije supstanci rastvorenih u tjelesnim tečnostima. Međutim, sam osjećaj žeđi može biti "maskiran" kod korišćenja kafe, zaslađenih pića i drugih napitaka, uzimanjem hrane, i naročito kod starijih ljudi, te se tako pravi osjećaj žeđi potisne i vremenom se ne prepoznaje.
Za ljude koji procjene da unose manje vode u odnosu na preporučenih 1.5l dnevno, praktičan savet je da uvijek sa sobom nose malu flašicu sa vodom. Na taj način će mahinalno piti iz nje i malo po malo stvoriti naviku da unose dovoljno tečnosti.
Po ustajanju je dobro popiti čašu vode
Kao što smo već pomenuli, dobar dio vode iz organizma se gubi neosjetno. Ne zaboravite da tijelo i tokom spavanja gubi određenu količinu tečnosti. Iako je metabolizam tada sveden na bazalni nivo, bubrezi u određenoj količini sintetišu mokraću, čime se voda povlači iz cirkulacije. Takođe, tokom spavanja se određena količina vode gubi disanjem (naročito ako spavate sa otvorenim ustima), kao i znojenjem i preko kože. Zato je jako važno da po ustajanju popijemo čašu vode na prazan stomak, nadoknadimo izgubljeno i pomognemo organizmu da lakše započne dan.
Bitno je ovdje napomenuti da za vrijeme jela treba unošenje tečnosti svesti na što manju mjeru, zbog razblaživanja sokova za varenje. Potrebe za vodom je najbolje podmirivati između obroka.
Vodu sa česme ne bi trebalo u potpunosti zamjeniti flaširanom
Voda iz vodovoda se redovno kontroliše i ima mnogo širi opseg korišćenja od mineralnih voda, koje mogu da se koriste samo sa manje ili više ograničenja. Važno je zapamtiti da prirodne mineralne vode koje su u prometu na našem tržištu kupujete samo u originalnom pakovanju, sa deklaracijom na kojoj je istaknut, između opštih karakteristika, i sadržaj minerala na jedan litar vode, naziv izvora tj. da li je mineralna, izvorska ili prerađena, kao i ime ovlašćene institucije koja je sprovela ispitivanje.
Obratite pažnju na datum proizvodnje i do kada je treba popiti, jer čak i voda ima rok trajanja. Poput somelijera, i poznavaoci voda i ljudi sa osjetljivim nepcem mogu da primjete i razlike u ukusima određenih voda, što zavisi od pH vrijednosti, elektrolitnog sastava, kao i podneblja odakle je voda došla.
Mineralna voda povećava krvni pritisak, a ne "kisela"
Naš narod je dajući gaziranoj vodi ime „kisela voda“ demonstrirao zavidno poznavanje hemije. Jedna od hemijskih karakteristika koja označava kiselost ili baznost vode je pH faktor. Njegove normalne vrednosti se kreću od 6 do 8. Gazirana voda u sebi ima CO2 gas. Naime, dodat ugljen-dioksid spušta ph nivo nekih voda i do 4.5, što znači da one zaista jesu „kisele“.
Takve vode mogu imati povoljan efekat na lučenje želudačne kiseline, te pogoduju osobama koje „slabo vare“ hranu, koje imaju nedovoljno kiseline u želucu ili unose tešku hranu; u takvim slučajevima kiselu vodu je dobro u malim količinama unositi za vreijme ili neposredno nakon obroka. Gazirane mineralne vode ne preporučuju se djeci i trudnicama, kao ni za svakodnevnu upotrebu kod odraslih, jer je CO2 agresivan gas koji može da utiče na zdravlje onih koji takvu vodu piju stalno i u velikim količinama.
Za povišenje krvnog pritiska su zapravo bitni minerali u vodi, tačnije natrijum (Na+). Dakle, nije bitno da li je voda „kisela“ (mada istini za volju većina gaziranih voda na našem tržištu ima visok sadržaj minerala), već da bude bogata mineralima. Iako je natrijum jedan od osnovnih elemenata, jako bitan za pravilno funkcionisanje organizma, određeni dio populacije je osjetljiviji na prisustvo natrijuma u krvi od drugih. Takve osobe lakše zadržavaju Na+, što dovodi do nagomilavanja vode, pokretanja i drugih mehanizama u organizmu, što sve posljedično vodi do povišenog krvnog pritiska. Ovo je naročito izraženo kod starijih ljudi. Idealno je da sadržaj natrijuma u vodi za svakodnevno korišćenje bude ispod 50 mg/l, mada se može tolerisati i do 150 mg/l.
Ne zaboravite na kraju da kada „kiselu vodu“ naručujete u lokalima van granica bivše Jugoslavije, ne prevodite bukvalno, jer ćete u najboljem slučaju dobiti vodu zakišeljenu recimo sirćem ili limunom.
Za svakodnevnu upotrebu birajte slabomineralne vode
Na osnovu različitih koncentracija elemenata rastvorenih u obliku soli, odnosno njihovog suvog ostatka mineralne vode se djele na: slabo mineralne (do 500 mg/l), visoko mineralne (između 500 i 1.500 mg/l) i bogato mineralne (više od 1.500 mg/l). Najprikladnije za cijelu porodicu su slabo mineralne vode sa suvim ostatkom do 500 mg/l (Aqua viva, Vlasinska rosa, Aqua gala, Zlatibor, Bi aqua...). Navedene vode organizam lakše prihvata, i one mogu imati povoljan uticaj na zdravlje svih kategorija stanovništva, naročito vode sa uravnoteženim odnosom minerala u sebi. Takve vode mogu skoro potpuno da zamjene običnu vodu za piće.
Kod bogato mineralnih voda, kao što smo već spomenuli, trebalo bi biti pažljiv sa unosom. Vode sa visokim sadržajem minerala (naročito natrijuma), kao što su Heba, Minaqua, Knjaz Miloš, Mivela, pogoduju rekreativcima u toku i nakon fizičke aktivnosti, kao i tokom ljeta kada se dosta vode gubi znojem, zajedno sa mineralnim solima. Međutim, takve vode se na preporučuju za dugotrajnu upotrebu ostatku populacije, naročito osobama koje boluju od povišenog krvnog pritiska, srčanih bolesti i hronične bubrežne bolesti.
Izaberite mineralnu vodu, koja je najbolja po vaše zdravlje
Ako se opredjeljujete za kupovinu flaširane vode, potrebno je izabrati vodu mineralnog sastava koji zadovoljava zahtjeve organizma. Flaširane vode na našem tržištu su veoma raznovrsne što se tiče mineralnog sastava i kiselosti, od kojih su neke manje a neke više pogodne za svakodnevnu upotrebu. Takođe, vode sa specifičnim sadržajem nekih supstanci (bikarbonata, magnezijuma, sulfata i dr.) i ne mogu u užem smislu biti svrstane u pijaću vodu za svakodnevnu upotrebu. Takve mineralne vode zbog svog sastava imaju i neka ljekovita svojstva, pa su pogodne samo za neke kategorije oboljelih ljudi (na primjer, „Prolom“ voda je dobra zbog svoje bazne pH vrednosti od 9.2, jer alkalizuje organizam i olakšava rad bubrega).
Prirodne mineralne vode prema koncentraciji određenih minerala mogu se svrstati u: bikarbonatne, magnezijumove, sulfatne, kalcijumove, jodne...
Magnezijum (Mg++) ima povoljno dejstvo na kardiovaskularni i nervni sistem, ulazi u sastav kostiju, utiče na normalan rast i razvitak... Za unos u organizam bitan je odnos kalcijuma (Ca++) sa ovim mineralom i idealno je da bude 2:1 u korist Ca++, zbog prirodne kompeticije. Vode na našem tržištu koje imaju izbalansirani odnos Ca++ i Mg++ su Aqua gala, Minaqua life, Zlatibor, Knjaz Miloš, Vrnjci negazirana voda... Magnezijum iz vode apsorbuje se oko 30% bolje i brže nego dijetalni magnezijum. Najveću koncentraciju magnezijuma, kao što i samo ime kaže, ima Mivela Mg voda.
Višak kalijuma ima nepovoljan efekat na srce, može izazvati stres bubrega, pa i prekid njihovog rada, i zato za svakodnevnu upotrebu treba izbjegavati vode koje sadrže više od 15mg/l K (gazirana Vrnjci, gazirana Heba...).
Negazirane mineralne vode sa predominacijom bikarbonatnog jona (HCO3-) pogoduju pacijentima koji imaju probleme sa žučnom kesom i kiselinom u želucu (na našem tržištu vode koje odgovaraju ovom opisu su Minaqua life, Vrnjci...). Takve vode smanjuju kiselost želudačnog soka i povećavaju stvaranje i izlučivanje žuči, pa se preporučuju osobama sa ukusnom bolešću, poremećajima pokretljivosti i pražnjenja žučne kese, kao i osobama kod kojih je žučna kesa operativno odstranjena.
Joni sulfata i magnezijuma u većim koncentracijama u vodi mogu na ljudski organizam da djeluju tako što ubrzavaju pražnjenje crijevnog sadržaja, te se preporučuju osobama sa hroničnom opstipacijom (zatvorom). To su delimično Vrnjci negazirana voda i Heba natural. Takođe se preporučuju i gojaznim osobama i oboljelima od šećerne bolesti, jer stimulišu lučenje pankreasa.
Najznačajniji uticaj joda u organizmu je na razvoj i rad štitne žlijezde, jer je neophodan za sintezu hormona štitne žlijezde. Minaqua je mineralna voda sa naših područja koja ima najviši procenat sastava pomenutog minerala, čak 94µg/L što predstavlja 62% nutritivne referentne vrijednosti.
Još jednom moram podvući, onima koji svakodnevno piju flaširanu vodu - preporuka stručnjaka je da ih povremeno mijenjate i da ne favorizujete nijednu. Ako se odlučite da pijete vode sa ljekovitim svojstvima i/ili bogate mineralima, najbolje je da ih u skladu sa savjetima svoga ljekara pijete neko vrijeme, a nakon toga zamjenite slabomineralnom vodom; pa onda opet koristite one prve i tako u krug.
Izbjegavajte aromatizovane vode
U posljednje vrijeme su jako popularne aromatizovane i zaslađene vode. Ipak, pokušajte da odolite sugestivnim reklamama i lijepim sloganima, i potrudite se da ih izbjegavate. One sadrže vještačke zaslađivače kao i aditive, koji mogu loše uticati na vaše zdravlje, u prvom redu na vašu jetru.
Ovaj tekst je dosta dugačak, prije nego što nastavite sa čitanjem, popijte čašu vode
Kada ste popili čašu najznačajnije tečnosti na planeti i omogućili organizmu da normalno radi, mogu vam otkriti da smo došli do kraja. Ipak, bilo mi je jako bitno da rehidrirate mozak, kako bi zapamtili savjete koje sam vam dosad dao.
Da ponovimo:
- Dnevno je potrebno popiti 1.5l vode, tokom toplih ljetnjih dana i više
- Čak iako niste žedni, uvijek uz sebe imajte flašicu sa vodom
- Po ustajanju je jako dobro popiti čašu vode na prazan stomak
- Vodu sa česme ne bi trebalo u potpunosti zamjeniti flaširanom vodom
- Mineralna voda povećava krvni pritisak, a ne „kisela“
- Za svakodnevnu upotrebu birajte slabomineralne vode
- Izaberite mineralnu vodu koja je najbolja po vaše zdravlje
- Izbjegavajte aromatizovane vode
Nakon svega izrečenog, sasvim je dovoljno za kraj izreći poetsku misao Lorena Ejslija: „Ukoliko postoji čarolija na ovoj planeti, ona je u vodi“.
dr Dejan Hristov, ljekar opšte prakse
(varnava.co.rs)
No comments:
Post a Comment