Način ishrane, kao i unos adekvatne količine i vrste vode je jedini važni i odlučujući faktor zdravlja, koji je pod našom kontrolom. Zar ne bi bilo šteta da propustimo tako dobru priliku da sami utičemo na svoje zdravlje, na vrijeme?
Kada danas govore o zdravlju, ljudi uglavnom misle na unos energije i hranljivih supstanci, a zaboravljaju da organizam ima potrebe i za tečnošću koja čini 55 do 70% ljudskog organizma. Zanimljivo je spomenuti da čovjek može živjeti bez hrane nedjeljama, čak i mjesecima, dok bez vode vrlo brzo umire. Stoga voda znači ne samo zdravlje već i život.
Voda je mnogo više od nutrijenta: ona je fiziološka rijeka koja vodi vitalne hranjive supstance na putu metabolizma. Bez vode, sve su druge hranjive supstance kao osušen pijesak na dnu suvog riječnog korita.
Zašto nam je voda toliko važna?
Sadržaj vode u našem tijelu varira u odnosu na životno doba i na pol. Voda čini 55-60% ukupne mase odraslih osoba, a čak do 75% kod djece.
Zbog stalnog kretanja u organizmu, voda napaja organe kroz koje prolazi i obnavlja tečnost u njima. Ona je značajna i neophodna za svaku funkciju u organizmu.
Količinu tjelesne tečnosti regulišu koža i bubrezi. Znojenje održava unutrašnju temperaturu na 37°C, a bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi urinom.
Organizam čovjeka dobija vodu hranom (gotovo sva hrana sadrži vodu), razgrađujući nutrijente koji daju energiju, te unosom tečnosti (voda i napici).
Osnovne funkcije vode u tijelu su :
- nosi nutrijente i otpadne produkte
- ispunjava ćelični i međućelični prostor
- sudjeluje u hemijskim reakcijama
- služi kao rastvarač mineralima, vitaminima i aminokiselinama
- djeluje kao štitnik između zglobova
- služi kao ublaživač udara i stresa oka, kičme i posteljice u vrijeme trudnoće
- pomaže pri regulaciji tjelesne temperature.
Koje su posljedice nedovoljnog unosa tečnosti?
Malo je poznato koliko dovoljno ili nedovoljno unošenje čiste vode i sa njim povezana dugogodišnja i hronična dehidracija čitavog organizma utiče na kardiovaskularni sistem.
Ukoliko ne unosimo u organizam količinu vode koja je njegova minimalna potreba, i ukoliko to traje godinama, naš organizam polako ali sigurno dehidrira. To dovodi do fiziološkog odgovora niza mehanizama organizma za zaštitu od dehidracije i do odgovarajućih promjena u funkcionisanju organizma.
Krvni sudovi su elastični i prilagođavaju se količini tečnosti koja je u njima šireći i skupljajući svoj lumen (obim). Oni moraju da se manjku tečnosti trenutno prilagode grčenjem, smanjivanjem obima, jer bi inače došlo do izdvajanja gasova iz krvi, što bi imalo fatalne posljedice. Dakle, dehidracija koja smanjuje i količinu krvne tečnosti, dovodi do grčenja, odnosno smanjenja obima krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.
Drugo, smanjenje količine tečnosti u krvotoku dovodi i do pada pritiska na njegovim krajevima – kapilarnoj mreži koja snabdjeva tkiva i organe krvlju. Da ne bi došlo do oštećenja tkiva uslijed manjka krvi, kardiovaskularni sistem reaguje povećanjem pritiska! I tako, paradoksalno, manje unošenje tečnosti dovodi do povišenog pritiska.
Kad se u organizam ne unosi dovoljno tečnosti, krv, kao vodeni rastvor, postaje gušća. Krv tada počinje da crpi vodu iz ćelija krvnih sudova. Svaka ćelija, međutim, ima primarni mehanizam , koji je štiti od dehidracije – a to je stvaranje „cigala” holesterola koje spriječavaju vodu da ističe iz ćelije. Manje unošenje tečnosti – dovodi do povećanja količine holesterola na zidovima krvnih sudova, a to je poznato kao zakrečavanje koje dovodi do postepenog smanjenog snabdevanja srca krvlju i progresivnog propadanja srčanog tkiva.
Voda je važna za zdravlje i lijep izgled kože (čuva elastičnost i tonus i usporava isušivanje i starenje kože), a ujedno podstiče obnavljanje epitelnih stanica površinskog sloja kože.
Zbog dehidracije može se pojaviti bol ili žgaravica u želucu budući da je voda nužna za stvaranje sluzi (98% voda) koja neutralizuje agresivan učinak želučane kiseline. Bol u organizmu primarno može biti signal lokalne dehidracije pa tek kad uklonimo taj problem, možemo razmišljati o drugim uzrocima boli (upala, degenerativni proces i sl.). Na koštano - zglobnom sistemu dehidracija se najprije ogleda promjenama na hrskavici. Hrskavične površine u zglobovima sadržavaju mnogo vode. Stepen trošenja hrskavice razmjeran je stupnju dehidracije. Bol koja se pritom pojavljuje može biti pokazatelj nedostatka vode na površini hrskavice zgloba. Na kraju se površine hrskavice stanje i ogole, zglob se deformiše, prokrvljenost slabi pa lakše dolazi do upalne i degenerativne bolesti zgloba. Bubrezima je za njihov rad nužna voda budući da bubrezi stvaraju urin u skladu s količinom dostupne vode. Kod manjeg unosa vode i koncentrisanijeg urina veća je pojava pijeska i kamenaca u bubregu, a češće su i urinarne infekcije.
Kolike su čovjekove potrebe za vodom?
Voda se stalno gubi iz organizma i taj gubitak mora biti nadoknađen. Voda se gubi iz organizma preko kože (isparavanjem, znojenjem), disanjem, stolicom i mokrenjem (1500 ml vode/24 h).
Nažalost, ne možemo računati da će nam naš mehanizam žeđi reći kada je vrijeme za piće. U trenutku kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirani. Riješenje je piti tečnost u malim količinama tokom cijeloga dana. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo podstaći refleksno pijenje vode. Osim što vodu unosimo drugim tečnostima i sezonske ljetne namirnice sadrže 80-95% vode (lubenice, pipuni, kajsije, paradajzi, krastavci).
Ljeti je, zbog visokih temperatura i pojačanog kretanja, jače izlučivanje vode iz organizma znojenjem, pa je potrebno piti više tečnosti.
Vjerovatno već znate da su preporučene količine vode oko 8 čaša, odnosno 1,5 do 2,5 litre vode dnevno. Pri tome moramo da imamo u vidu da gazirani napici, sokovi, čaj, a posebno alkohol i kafa, ni hemijski ni fiziološki nisu isto što i čista voda niti mogu da je zamjene. No količina vode koju bi trebalo popiti zavisi od mnogih faktora, a to su prvenstveno vaša tjelesna masa, tjelesna aktivnost, temperatura okoline i ishrana. S porastom mase i telesne aktivnosti, raste i količina vode koju je potrebno unijeti u organizam.
Kod djece osjećaj žeđi nije još dovoljno razvijen. Djeca su fizički aktivna i vrlo je važno pratiti koliko često i koje količine vode piju. Njihove potrebe za tečnošu veće su, pogotovo ako je vruće ili su aktivni. Mlađa djeca (ispod 12 godina) ne mogu regulisati svoju tjelesnu temperaturu kao starija djeca i odrasli. Zato su naročito podložni povećanju temperature ako dehidriraju.
Ako se izuzmu situacije s ekstremnim gubitkom tečnošću kod napornog rada, sporta ili slično, u srednjim godinama, kod radno aktivne populacije blago izražena dehidracija česta je pojava zbog nerazvijene navike da se tokom cijelog dana nadokađuje izgubljena tečnost.
Vježbanje takođe povećava potrebe za tečnošću. Voda se ne gubi samo znojenjem, nego i isparava u vazduh kod disanja. Što duže i jače vježbate i što je topliji i vlažniji prostor u kojem vježbate, gubite više tečnosti. Ako se tečnost brzo ne nadoknadi, količina koju izgubite može biti vrlo velika, a dehidracija će djelovati na fizičke aktivnosti. Za svaki sat vježbanja treba popiti litru vode. Najbolji je savjet piti prije, za vrijeme i poslije vežbanja. Voda ili izotonična pića, u kojima su mineralne soli i šećeri isti kao u krvi, najbolji su izbor jer znojenjem, osim vode, gubimo i minerale.
Naš mehanizam osjećaja za žeđ smanjuje se sa godinama. Zbog promenjenog sastava tkiva starih osoba, prevenstveno smanjenja vode i ćelijama, potrebe za povećanim unosom su naglašene i čak po preporuci SZO, voda je stavljena kao baza piramide ishrane starih ljudi. Kod starih osoba vrlo se brzo pojavljuju simptomi dehidriranosti: suvoća usana, usta, kože, problemi sa znojenjem i zadržavanje mokraće.
Ne čekati osjećaj žeđi, starije osobe treba redovno da piju vodu, hladna i topla pića i supe, kako bi spriječile dehidraciju.
Kod osoba koje su na dijetalnom režimi ishrane, zbog smanjenja tjelesne mase, unos vode ima jako važnu ulogu. Možda ste primjetili da u početku procesa mršavljenja kilogrami nekako brzo nestaju – jedan od razloga bi mogao biti gubitak tečnosti u vašem tijelu. Nemojte se zavaravati lažnim rezultatima vaše dijete, nego pazite da uvijek pijete dovoljno vode. Takođe, voda sudjeluje u procesu sagorijevanja kalorija, a u slučaju njenog manjka, proces sagorijevanja masnoća će biti uveliko sporiji. Osim toga, prilikom sagorijevanja kalorija, u organizmu se stvaraju određeni toksini, koji se jedino uz pomoć vode mogu odstraniti iz tijela. Voda doprinosi osjećaju sitosti te vam može smanjiti potrebu za hranom. Fascinantna je činjenica da ljudski mozak ne može razlikovati osjećaj žeđi i gladi pa ako često osjećate glad, to može značiti da vašem tijelu zapravo nedostaje tečnosti. Zato kad se pojavi osjećaj gladi, uvijek prvo popijte čašu vode jer će se tako vaš apetit prilično smanjiti.
(b92 Zdravlje)
No comments:
Post a Comment