Voda – Zašto i koliko nam je potrebna

Voda sačinjava do 75% našeg organizma. U našem tijelu voda se nalazi u svakoj ćeliji, svakom tkivu i organu te je unos dovoljne količine vode važan za naše zdravlje.


Činjenica da voda čini do 2/3 našeg tijela ukazuje na njenu bitnost. Naš organizam nema sposobnost čuvanja vode te je potrebno unositi sveže količine svakodnevno. Ljudsko tijelo može da izdrži bez hrane nedjeljama a bez vode samo par dana.

Postavlja se pitanje koliko nam je dnevno vode potrebno? Količina vode koja nam je potrebna zavisi od našeg metabolizma, vremenskih okolnosti, hrane koju jedemo i nivoa aktivnosti tokom dana.

Koju ulogu voda ima u našem tijelu?

Prije nego što vidimo koliko nam je vode dnevno potrebno možda nije loše da se podsjetimo koje su to sve funkcije u kojima je ona neophodna. Evo samo nekoliko osnovnih funkcija u kojima je voda neophodna:

• održava zdravlje i integritet svake ćelije u organizmu.
• čini da krv bude dovoljno tečna da može da teče kroz krvne sudove.
• pomaže u eliminaciji nusproizvoda koje stvara metabolizam - višak elektrolita, na primjer natrijuma i kalijuma, kao i uree koja je otpadni proizvod koji se formira u obradi proteina iz hrane.
• reguliše temperaturu tijela kroz znojenje.
• drži sluzokože kao što su pluća i usta vlažnim.
• podmazuje zglobove i ublažava spojeve između kostiju.
• smanjuje rizik od cistitisa držeci bešiku bez bakterija.
• pomaže probavu i spriječava zatvor.
• poboljšava teksturu i izgled kože kroz hidrataciju.
• prenosi hranljive materije i kiseonik do ćelija.
• služi kao amortizer unutar očiju, kičmene moždine i amnionske kese okružujuci fetus u trudnoći.

Gdje se sve nalazi voda koja nam je potrebna?

Većina namirnica, čak i one koje izgledaju potpuno suvo, sadrže vodu. Tijelo može da dobije oko polovinu tečnosti koja mu je dnevno potrebna preko čvrstih namirnica koje unosimo. Na primjer namirnice kao što su supa, paradajz ili lubenica se sastoje od 85-95% vode. Varenje je proces koji proizvodi vodu kao nusproizvod i može da obezbjedi oko 10% dnevno potrebne vode. Ostatak mora doći preko unošenja vode u naš organizam.

Koliko vode mi je dnevno potrebno?

Prosečna osoba treba da unese 1,5-2 litre tečnosti dnevno. Ali šta je prosječna osoba? To je samo statiskička veličina a ne prava osoba. Odgovor na ovo pitanje je malo komplikovaniji od jednog datog broja. Sjetimo se da vodu gubimo prilikom znojenja, izbacivanja urina i stolice pa čak i disanja. Količina vode koja nam je potrebna zavisi od našeg metabolizma, klimatskih uslova, hrane koju unosimo i nivoa aktivnosti našeg organizma.

Ako smo fizički aktivniji naravno da će nam trebati više vode od gore navedene vrednosti. Tokom fizičkih aktivnosti dišemo brže, više, i dublje. Temperatura tijela raste te se tijelo konstano trudi da je spusti znojenjem. U tijelu se luči mnogo veći broj substanci a za svaku od njih je potrebna voda.

Ako je napolju vruće, kao što je tokom ljeta, naravno da ćete piti i unositi više vode jer se i vaše tijelo dodatno angažuje da održi tjelesnu temperaturu na konstatnih 36,5 stepeni povećanim znojenjem. Svu tu izbačenu vodu (znoj) treba zamjeniti. Ovo isto važi kada otputujete u toplije ili tropske krajeve.

Ishrana takođe utiče na unos vode. Ako ste na visoko proteinskoj dijeti ili unosite puno vlakana naravno da trebate da unosite više vode da bi ste izbjegli zatvor. Poznato je da je za varenje proteina i vlakana potrebno mnogo više energije i stomačnih sokova.

Spomenuli smo da i metabolizam utiče na unos vode. Naše tijelo se ne ponaša isto kada smo zdravi i kada smo bolesni, te ni naš metabolizam ne radi istim intenzitetom u tim slučajevima. Gubitak tečnosti je povećan ako ste bolesni i imate stomačne probleme i dijareju. Svu tu vodu treba nadoknaditi da bi tijelo moglo optimalno da funkcioniše.
Sa druge strane ženama koje doje metabolizam radi drugačije i potrebno je unositi mnogo više vode. Zna se da se metabolizam usporava što više starimo. Te su potrebe starijih osobe za vodom drugačije od mlađih osoba.

Kao što vidite mnoge stvari utiču na unos vode. Ne postoji tačna količina vode koja će da zadovoljji sve slučajeve. Potrebe osobe koja sjedi po cio dan nisu iste kao kod osobe koja je fizički aktivnija. Količina od 1,5-2 litra je samo orijentaciona.

Šta se dešava ako ne unosim dovoljno vode?

Najgore je dozvoliti da dehidrirate. Dehidracija se pojavljuje kada je količina vode u vašem tijelu previše niska. Simptomi dehidracije mogu biti: glavobolje, letargija, promjene raspoloženja, suv nos, suva ili popucala usta, tamni urin, slabost, umor, zbunjenost i halucinacije. Dehidracija dovodi do povećanja toksina u tijelu i nemogućnosti bubrega da ih prerade i izbace. Ako kroz duži vremenski period dnevno ne pijete dovoljno vode može doći do pojave kamenja u bubrezima a kod žena i do čestih infekcija urinarnih kanala. U ekstremnim slučajevima dehidracija dovodi do prestanka rada bubrega i smrti.

Mnogi pogrešno vjeruju da se nadutost i zadržavanje vode u organizmu mogu izbeći ako se ne pije voda. Suprotno je ustvari tačno. Unos vode omogućava tijelu da se riješi viška natrijuma a natrijum je upravo glavni element koji pomaže da se voda zadržava u tijelu. Drugim riječima ako ne pijete vodu povećavate koncentraciju natrijuma u tijelu što dovodi do većeg zadržavanja vode i nadimanja. Isto tako, tijelo zadržava vodu ako ima premalo vode u ćelijama. Ako je unos vode redovan tijelo neće imati potrebe da zadržava vodu.

(Eco Bike)